ENERGETSKI   CERTIFIKATI

Što je energetsko certificiranje zgrada?

 

Energetsko certificiranje jest skup radnji i postupaka koji uključuje vrednovanje radnji energetskog pregleda zgrade i izdavanje energetskog certifikata s preporukama za ekonomski povoljno poboljšanje energetskih svojstava zgrade, a provodi ga ovlaštena osoba.

Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.

 

                                                                        Energetsko certificiranje postojeće zgrade obvezno uključuje:

                                                                        - energetski pregled građevine,
                                                                        - proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje                                                                           i hlađenje za  referentne klimatske podatke,

                                                                        - određivanje energetskog razreda zgrade i
                                                                        - izradu energetskog certifikata.

 

 

Od čega se sastoji energetski certifikat i tko ga obavlja?

Energetski certifikat zgrade jest dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade i koji ima propisani sadržaj i izgled, a izdaje ga ovlaštena osoba (osoba ovlaštena od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Energetski razredi zgrada

Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.
Referentni klimatski podaci određeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja.
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje, proračun energetskih potreba se vrši prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku.
Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje, proračun energetskih potreba se vrši prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku.
Referentni broj stupanj dana grijanja utvrđen je uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20 ˚C i da sezona grijanja započinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12 ˚C te da sezona grijanja završava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12 ˚C i iznosi:

·         2900 za kontinentalnu Hrvatsku i

·         1600 za primorsku Hrvatsku.

 

Energetski razred stambenih zgrada određen je sa veličinom QH,nd,ref – specifična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje u kWh/(m²a)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sadržaj i izgled energetskog certifikata

Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zašto energetski certificirati zgradu?

Energetski certifikat je potreban za sve postojeće zgrade koje se prodaju ili daju u najam, te mora biti dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u EU, dakle do 01. srpnja 2013. godine.

Za nove zgrade za koje je ishođeno Rješenje o uvjetima građenja investitor je prije početka uporabe zgrade dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo Rješenje zajedno sa Završnim izvješćem nadzornog inženjera kako bi se zgrada mogla upisati u zemljišnik.

Za ostale nove zgrade energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole. Ishođenje uporabne dozvole nije moguće bez izdanog enetgerskog certifikata, a bez nje nije moguć upis nekretnine niti vlasnika.

 

Zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od :

·         1000 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2012.

·         500 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2013.

·         250 m² moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2015.

Izrada energetskog certifikata zahtjeva i detaljni energetski pregled zgrade. Za nove zgrade je nužan uvid u projektnu dokumentaciju i utvrđivanje stanja na lokaciji, ali ne uključuje mjere poboljšanja energetskih svojstava zgrade, već ustanovljava preporuke za korištenje nove zgrade kako bi zgrada bila u skladu s izdanim energetskim certifikatom ili bolja.

Za postojeće zgrade energetsko certificiranje uključuje i detaljan pregeled dokumentacije koju je potrebno dostaviti certifikatoru. Energetski certifikat takve zgrade uključuje mjere poboljšanja energetskih svojstava zgrade.

 

 Za energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj postoji veliki trend poticaja na razini općina, gradova, županija i ministarstva.

 Budite prvi i iskoristite ih! 

 

Dokumentacija i potrebni podaci za izradu energetskog pregleda i certifikata

Investitor ili vlasnik dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke, tehničku dokumentaciju građevine i drugu dokumentaciju, a osobito:

1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode u građevini za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine putem računa od opskrbljivača ili na drugi način dogovoren s ovlaštenom osobom,

2. tehničku dokumentaciju građevine i tehničku dokumentaciju opreme ugrađene u sustavima koji su predmet pregleda,

3. izvješća o prethodno provedenim energetskim pregledima,

4. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja u skladu s tehničkim propisima,

5. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja ostalih tehničkih sustava,

6. slobodan pristup svim dijelovima građevine ili tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima,

7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u građevini.

8. dužan je osigurati arhitektonski snimak postojeće zgrade koja podliježe energetskom pregledu i certificiranju s evidentiranom korisnom površinom grijanog i/ili hlađenog dijela zgrade.